Peludne alergije

Izvor informacija: www.stampar.hr

Što je alergija?          
Alergija je prekomjerna reakcija obrambenog sustava na inače neškodljive tvari. U kontaktu s tim tvarima obrambeni se sustav poremeti i dolazi do nepotrebnog i prekomjernog stvaranja protutijela.
Protutijela uključena u alergijska zbivanja su najviše IgE (vežu se na prihvatne molekule (receptore) na posebne stanice "mastocite", koje sadrže posebne tvari "histamin". Kad se IgE veže na mastocit, oslobađa se histamin, dolazi do širenja i permeabilnosti krvnih žilica, kontrakcija glatke muskulature i pojave simptoma (kihanje, suzenje očiju, svrbež, začepljenje nosa).
Alergeni su tvari koje izazivaju alergiju.

Kako nastaju alergije?
Alergija se prvi put može pojaviti u bilo koje životno doba, pa čak i u šezdesetoj godini života. S odrastanjem, kod djece smetnje ipak postupno nestaju. Pravilnim liječenjem smetnje se mogu čak i potpuno ukloniti.

Peludna alergija
Alergijski rinitis (hunjavica) - peludna groznica
Pojavljuje se sezonski. Uzrokuje ju cvjetni prah (pelud) drveća, trava i korova. Alergen udahnemo, a reakcija se pojavi u obliku podražaja nosa, vodenastog iscjetka, začepljenog nosa, uzastopnog kihanja, crvenila i suzenja očiju, svrbeža u ždrijelu i ušima te opće razdražljivosti. Ako opisane tegobe traju cijelu godinu, uzrok može biti kućna prašina.

Simptomi peludne alergije
Simptomi peludne alergije slični su simptomima prehlade ili gripe, a razliku možemo uočiti sami:

Trajanje  simptoma:

• prehlada - nekoliko dana
• alergija - nekoliko tjedana ili mjeseci.

Iscjedak iz nosa:

• prehlada - gust i neproziran
• alergija - bistar i rijedak.

Kihanje:

• prehlada - povremeno i olakšavajuće
• alergija - učestalo, u naletima i ne donosi olakšanje.

Kašalj:

• prehlada - čest i produktivan
• alergija - rijedak, suh i podražajan.

Visoka temperatura i bol u mišićima:

• prehlada - isključivo simptomi prehlade i gripe
• alergija - kod peludne alergije toga nema.

Promjena prostora:

• prehlada - ne donosi olakšanje
• alergija - kod alergije promjena prostora (unutra-van) donosi olakšanje.

Koliko su česte alergijske bolesti?

• gotovo svaka osoba tijekom života ima neku alergijsku reakciju
• alergijske bolesti vezane uz organski sustav obuhvaćaju od 5 do 10% svjetskog stanovništva
• alergije su u stalnom porastu.

Prevencija alergijskih bolesti

• primarna prevencija: sprečava se senzibilizacija i stvaranje protutijela
• sekundarna prevencija: sprečava se klinički aktivna bolest unatoč senzibilizaciji (smanjenje izloženosti alergenima)
• tercijarna prevencija: prevenira se pojava simptoma bolesti nakon što se bolest već manifestirala.

Dijagnostika alergija
Sukladno s anamnestičkim podacima i kliničkom slikom:

• kožna testiranja: suvremene dijagnostičke smjernice određuju odabir pribora, način testiranja za očitovanja (prick, scracth, intradermalno te kontaktno)
• krvne pretrage: ukupni IgE i specifični IgE, eozinofilni leukociti (bris nosa, sputum, krv)
• provokacijski testovi: alergen izravno na sluznicu nosa, bronha, oka, želuca.

Zbrinjavanje alergičnih bolesnika

• • utvrditi i izbjegavati uzročne alergene
• • podučiti bolesnika o postupcima liječenja i samopomoći
• • individualno odabrati odgovarajuće lijekove
• • redovito nadzirati i prilagođavati liječenje stupnju i težini bolesti.

Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar",  www.stampar.hr